Naučnici su otkrili vezu između svakodnevnog pušenja cigareta, konzumacije alkohola i starenja mozga. S vremenom, svakodnevno ispijanje malo veće količine alkohola od preporučene može ubrzati proces starenja mozga, pokazuje nova studija. Iako su i prošla istraživanja dala slične rezultate, sva su bila provedena na manjim grupama ljudi ili na miševima, prenosi N1. Novo istraživanje znanstvenika sa Univerziteta Southern California obuhvatilo je 17.308 ispitanika. Tim naučnika otkrio je da za svaki gram alkohola koji se dnevno konzumira godinu dana, mozak ostari za sedam i pol dana. Prosječna limenka pive ili čaša vina sadrži 14 grama alkohola. Ljudi koji su kazali da piju svaki dan godinu dana, imali su prosječno 0,4 godine stariji mozak od onih koji nisu pili svakodnevno. Pušenje štetnije od alkohola Pušenje je imalo još pogubniji uticaj na starenje mozga. Otkriveno je da onima koji puše kutiju cigareta dnevno tokom godine dana, mozak ostari za 11 dana. Naučnici su iskoristili 30 posto snimki mozga ljudi između 45 i 81 godine kako bi “naučili” kompjutere koji skeniraju mozak procijeniti koliko staro mozak izgleda. Zatim su uporedili procjene kompjutora o starosti svakog mozga sa stvarnom starošću osobe i njihovim osobnim izvještajima o tome koliko alkohola i cigareta unose dnevno kako bi utvrdili utječu li alkohol i cigarete na starenje mozga. Upoređujući rezultate s ostalih 70 posto pregleda, otkrili su da što više pijete i pušite, veća je vjerojvatnoća da imate mozak stariji od stvarne starosti. Lucina Uddin, s Katedre za kognitivne i bihevioralne neuronauka na Univerzitetu u Miamiju, koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je za Insider da je upotreba algoritama ono što rezultate ove studije čini tako upečatljivima. “Za slična istraživanja, ranije bismo skenirali 20 ili 40 ispitanika, ako bismo imali sreće. Ovo je najveći uzorak koji smo ikada vidjeli. Starost mozga je u osnovi mjera zdravlja mozga”, kaže Lucina. Budući da je uzorak tako veliki, naučnici mogu postavljati pitanja koja se odnose na cjelokupnu populaciju, a ne na nekoliko desetina ljudi. Kako alkohol utiče na srce? Vodeći autor studije Arthur Toga rekao je da je razlika od 0,4 godine statistički značajna i da je zaključak da svakodnevno konzumiranje alkohola može biti štetno za mozak. S druge strane, mnogi ljudi koji su doživjeli i 100. godinu života, a izgledaju kao da su otporni na demenciju, priznaju da konzumiraju alkohol s vremena na vrijeme. Štaviše, nedavno istraživanje s Harvarda ustanovilo je da umjereno konzumiranje alkohola može imati i korisnih učinaka za srce. “Ako pijete alkohol, vrlo je važno piti odgovorno, a ne prekomjerno. Važno je i fokusirati se na zdravu prehranu, održavanje zdrave tjelesne težine i vježbanje, kao i da ne pušite. Ako ne pijete uopšte, ne morate ni počinjati”, kaže dr Qi Sun, koautor istraživanja s Harvarda.

Više od 90 zemalja zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) vanrednu finansijsku pomoć zbog pandemije koronavirusa koja je dovela do ekonomske krize bez presedana, rekla je u čelnica MMF-a Kristalina Georgieva. – Nikada u historiji MMF-a nismo svjedočili zaustavljanju svjetske ekonomije. Sada smo u recesiji. Mnogo je gore nego globalna financijska kriza prije desetak godina – rekla je Georgieva na online konferenciji za medije, zajedničkom sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), prenosi Al Jazeera Balkans. Georgieva je rekla da su najteže pogođene ekonomije u razvoju i rastuće ekonomije te da su izgubile gotovo 90 milijardi dolara. MMF posebno zabrinjava mogućnost da se nedavni ekonomski rast afričkih zemalja preokrene. Georgieva je najavila da će MMF iskoristiti svoju ušteđevinu za vanredna stanja od bilion dolara kako bi pomogao pogođenim ekonomijama, uključujući afričke zemlje koje bi inače morale birati između borbe protiv novog koronavirusa i toga da nahrane svoje stanovništvo. Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je zemlje da suspendiraju naplatu medicinskih usluga i osiguraju besplatno testiranje i zdravstvenu zaštitu za slučajeve Covida-19. – Ako ljudi odgađaju ili odustanu jer sebi to ne mogu priuštiti, ne štete samo sebi nego otežavaju nadzor nad pandemijom i dovode društvo u opasnost – rekao je. Čelnik WHO-a izvijestio je da su zemlje donatori već obećale ili uplatile gotovo 690 miliona dolara za WHO-ov plan odgovora na Covid-19, što je više od zatraženih 675 miliona dolara. Broj slučajeva zaraze Covidom-19 u svijetu ove je sedmice prešao je milion, a umrlo je više od 50.000 oboljelih.

Milion vakcina za koronavirus, na kojima rade naučnici s uglednog britanskog univerziteta Oxford, moglo bi biti proizvedeno već u septembru ove godine, puno prije nego što se očekivalo.

Testiranje vakcine na ljudima počet će u četvrtak, najavio je ove sedmice Matt Mancock britanski sekretar za zdravstvo.

Na vakcini rade Jenner institut i Oxford Vaccine Group, a Britanska vlada će u projekat podržati sa dodatnih 20 miliona funti, piše Telegraph.co.uk.

- Podržat ćemo projekat i dati im sva moguća sredstva potrabna da uspiju - rekao je Hancock.

Nova sredstva Britanske vlade ići će pravo na klinička testiranja, najavio je Andrew Pollard, glavni istraživač i profesor pedijatrijske infektologije i imunologije na Univerzitetu "Oxford".

- Sva će sredstva ići na razvijanje kliničkih testiranja, da bi bili sigurni da smo potpuno testirali vakcinu na zdravim odraslim osobama - rekao je Pollard za Sky News i dodao da nakon toga slijedi testiranje na drugim dobnim skupinama.

Pollard i njegov tim najavili su da će u septembru proizvesti milion doza eksperimentalne vakcine, što je puno ranije od predviđanja srručnjaka, koji su uglavnom najavljivali da će za vakcinu biti potrebno između 12 i 18 mjeseci.

Iako se još uvijek radi o ranoj fazi, testiranja na ljudim počinju naredne sedmice, a već se prave planovi za masovnu proizvodnju, pod rizikom.

To znači da će se vakcine proizvoditi u velikim brojevima, ali s rizikom da budu beskorisne ako testiranja pokažu da nisu efikasne.

Važno je dodati da britanci neće biti u povlaštenom položaju kada je u pitanju korištenje vakcine za kornavirus koju razviju univerziteti finasirani novcem poreznih obveznika. Naime, postoji dogovor sa Svjetskom zadravstvenom organizacijom po kojem je Velika Britanija pristala da sarađuje sa 20 zemalja i globalnim organizacijama te ukoliko otkriju vakcinu svoj nalaz moraju dijeliti s drugima

U protekla sata u BiH je registrirano 1.223 nova slučaja zaraze koronavirusom, a preminulo je 48 osoba. Testirano je ukupno 3.713 uzoraka.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 2.536 uzoraka, od kojih je 836 pozitivno na koronavirus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

Do sada su testirana ukupno 243.909 uzorka, a koronavirus je potvrđen kod 44.798 osobe.

Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 24.817 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 591 pacijenta. Trenutno je aktivno 18.863 slučajeva.

U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 22 nova smrtna ishoda.

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.118 (745 muškaraca i 373 žene).

U posljednja 24 sata u entitetu Republika Srpska testirano je 1.177 uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 387 osoba.

Radi se o 191 muškarcu i 196 žena, od kojih je 65 mlađe, 237 srednje i 85 osoba starije životne dobi.

U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 26 smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo koronavirusa.

Do sada je u RS-u potvrđeno 24.969 slučajeva virusa korona, a preminula je ukupno 691 osoba. Do sada su se oporavile ukupno 10.083 osobe, a testirano je ukupno 119.258 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih je 1.255, u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske 450, a u općim bolnicama 805.

Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 14.671 osoba, a nadzor je završen kod 81.317 osoba.

U Brčko distriktu BiH registrovana su 52 nova slučaja koronavirusom, a preminula je jedna osoba, muškarac rođen 1957. godine.